Udžbenike istorije nam neće pisati stranci, ali ne zato što je to propisano novim zakonom |
Mnogo se buke poslednjih dana podiglo oko usvajanja novog Zakona o udžbenicima, kojim je, između ostalog, predviđeno uvođenje udžbenika od posebnog nacionalnog značaja.
Dok se javnost podelila oko pitanja da li su nam nacionalni udžbenici potrebni ili ne već godinama se u javnom prostoru uporno plasira narativ prema kojem udžbenike istorije u Srbiji pišu stranci.
Ove tvrdnje dodatno su potkrepljivane izjavama najviših državnih zvaničnika, koji su najavljivali da će toj praksi uskoro doći kraj. Kako sada stvari stoje, nakon nedavnih izmena zakonske regulative, udžbenike istorije nam neće pisati stranci.
Međutim, ne zato što je to propisano novim zakonom, već iz jednostavnog razloga što stranci udžbenike istorije u Srbiji nikada nisu ni pisali, kao ni udžbenike iz bilo kog drugog predmeta, izuzev stranih jezika.
Procene govore da tržište udžbenika u Srbiji danas vredi između 70 i 100 miliona evra godišnje, odnosno da je to iznos koji se na godišnjem nivou obrne u trgovini papirnim udžbenicima. Kada je reč o digitalnim obrazovnim materijalima, njihov udeo u ukupnom profitu je zanemarljivo mali u poređenju sa papirnim izdanjima, naročito imajući u vidu opšte društveno opredeljenje da se savremene digitalne tehnologije praktično proteraju iz škola.
Posebno profitabilni su udžbenici za osnovne škole, dok tržište udžbenika za srednje škole često važi za slabije isplativo, a u pojedinim segmentima i potpuno neprofitabilno. Otuda ne iznenađuje što za mnoge predmete u stručnim školama udžbenici ili ne postoje, ili se i dalje koriste oni pisani pre nekoliko decenija.
Država odustala od najavljenih nacionalnih udžbenika – pisaće samo istoriju i geografiju
Do 2003. godine jedini izdavač udžbenika u Srbiji bio je Zavod za udžbenike. Zakonskim izmenama te godine tržište udžbenika je liberalizovano, čime je otvoren prostor za ulazak velikog broja domaćih i stranih izdavača. Kupovinom manjih domaćih izdavačkih kuća, izdavačka kuća Klett je vremenom postala vodeći izdavač udžbenika u Srbiji, sa najvećim brojem prodatih primeraka.
Upravo zbog toga, Klett se vrlo brzo našao na udaru političara, „filantropa“ i dela javnosti. Optužbe su se kretale od navodnih pokušaja monopolizacije tržišta, preko tvrdnji o korumpiranju nastavnika i direktora škola, pa sve do sporne cenovne politike.
Jačanje privatnih izdavača bilo je praćeno........