Američki protektorat nad Grenlandom: Privremeno rješenje ili trajna zamka? |
U samo nekoliko sedmica Grenland se od periferne vijesti pretvorio u jednu od najvažnijih tema u svjetskim medijima. “Najzaslužniji” za to američki je predsjednik Donald Tramp.
Klimatske promjene, nove pomorske rute, pristup kritičnim sirovinama i bezbjednosna arhitektura NATO-a činili su najveće ostrvo na svijetu prostorom na kojem su se preklapali interesi velikih sila, regionalnih aktera i lokalnog stanovništva.
Ali Trampova želja da ga prisvoji pretvorila je Grenland u kriznu tačku koja može dovesti do raspada prekoatlantskog saveza, a juče je Tramp otvoreno zaprijetio svim zemljama koje su protiv otimanja Grenlanda.
Trampu pri tom nije jasno zašto Danska uopšte polaže ikakva prava na Grenland. “Činjenica da su tamo pristali brodom prije 500 godina ne znači da posjeduju tu zemlju”, rekao je.
Danski suverenitet nad Grenlandom nije rezultat klasične kolonijalne dominacije, već dugog kontinuiteta diplomatskih i pravnih odluka.
Grenland je kroz istoriju bio dio dansko-norveške krune, a nakon 1814. godine Danska je zadržala kontrolu nad ostrvom, uprkos gubitku Norveške. Suverenitet Danske dodatno je potvrđen 1933. godine, kada je Stalni sud u Hagu odbio norveške zahtjeve za istočnim Grenlandom.
Danas je Grenland sastavni dio Kraljevine Danske, ali uživa široku autonomiju, uključujući vlastiti parlament, službeni jezik i kontrolu nad prirodnim resursima.
Stanovnici ostrva su na referendumima odlučili da zadrže vezu s Danskom, uz jaču autonomiju, umjesto potpune nezavisnosti. Ovaj odnos predstavlja geopolitički kompromis: Danska pruža bezbjednost i međunarodni status, dok Grenland osigurava Danskoj arktički uticaj i pristup globalnim........