Ora et labora. (Moli i radi.)

Prije nešto manje od dvije godine, u travnju 2024., u VIP restoranu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine organiziran je prvi Nacionalni molitveni doručak pod nazivom "Da svi budemo jedno". Glavni pokrovitelj tog događaja bio je bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, a uz zastupnika Sašu Magazinovića, organizatori i domaćini bili su gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, njemačko-hrvatski automehaničar Josip Juratović, te profesor dr. Ahmet Shala.

Kopiranje američke tradicije

Kako su naveli organizatori, doručak je zamišljen kao događaj koji spaja različite konfesije i politička uvjerenja. Na doručak su stigli visoki predstavnik Christian Schmidt, premijer FBiH Nermin Nikšić, Benjamina Karić, Saša Magazinović, predsjednik Židovske  zajednice BiH Jakob Finci, parlamentarac Jasmin Imamović, Josip Juratović, Ivo Komšić i drugi.

Bizarno kopiranje američke tradicije, stare sedamdesetak godina, zvuči poprilično apsurdno, kao da smo se zatekli u epizodi Top liste nadrealista u kojoj se male bošnjačke i probošnjačke žabice napinju do veličine razjarenog američkog bika.

Molitveni doručak je prvi put organiziran 1953. godine, a njegov cilj je da okupi brojne zvaničnike, lidere te biznismene iz SAD-a, ali i iz ostalih dijelova svijeta. Osnovao ga je Abraham Vereide, američki svećenik rođen u Norveškoj, koji je prije osnivanja događaja u Washingtonu imao slične grupne molitve, uz doručak, u Seattleu.

Prvi događaji bili su ograničeni samo na zvaničnike bliske predsjedniku SAD-a i stranci iz koje dolazi, ali je vremenom dobio i međunarodnu crtu te je danas otvoren za sve osobe koje dobiju pozivnicu. Za organizaciju doručka zadužena je National Prayer Breakfast fondacija, koja je tu ulogu 2023. godine preuzela od fondacije Fellowship, koju je originalno osnovao Vereide.

Formalno, domaćini Molitvenog doručka su američki Kongres i Bijela kuća, ali ovo nije zvanični događaj, već privatni doručak koji sponzoriraju ove dvije institucije. Održava se svake godine, početkom veljače, u hotelu Hilton u Washingtonu. Riječ je, dakle, o jednom od najutjecajnijih lobističkih kružoka unutar Sjedinjenih Američkih Država, koji, novcem i političkim utjecajem, u velikoj mjeri oblikuju američku vanjsku i unutarnju politiku.

Molitveni doručak se posljednjih mjesec dana često spominjao u bosanskohercegovačkim medijima, zbog činjenice da je na ovogodišnju sesiju pozvan i Milorad Dodik, dojučerašnja persona s američke crne liste. Ovaj čin, bez obzira je li Dodik dobio pozivnicu ili ju je skupo platio, predstavlja Dodikovu inauguraciju u ključnog američkog igrača na Balkanu. 

Tokom svog boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, Dodik je dao kratki intervju za LindellTV, američku medijsku platformu koju vodi kompanija Mike Lindell Media, povezana s biznismenom i političkim aktivistom Mikeom Lindellom, istaknutim pristašom Donalda Trumpa.

Nakon Trumpova poraza na američkim predsjedničkim izborima 2020., Lindell je odigrao značajnu ulogu u podržavanju i financiranju Trumpovih pokušaja da poništi izborne rezultate te je širio teorije zavjere o raširenim izbornim prijevarama. U prosincu 2025., Lindell je najavio da će se kandidirati za republikansku nominaciju za guvernera Minnesote na izborima guvernera Minnesote 2026., za što je dobio javnu podršku Donalda Trumpa, što govori u prilog tome da je Dodik ovaj put upecao krupnu ribu.

Dodik je, lažno se predstavljajući kao predsjednik Republike Srpske, u Washingtonu iznio cijeli niz simplifikacija i "istina", koje predstavljaju sažetak izjava kakve je davao posljednjih desetak godina, nakon što se našao na američkoj crnoj listi.

Otvoreno, na samom početku intervjua, izrazio podršku Donaldu Trumpu: "On je nada čovječanstva, ne samo Sjedinjenih Američkih Država. Naravno da s tim želim i ja ostvariti neke svoje političke ciljeve, vezano za slobodu mog naroda koji veoma poštuje Ameriku i obožava predsjednika Trumpa."

Govorio je i o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, ponovivši svoje secesionističke namjere i san o nezavisnosti Republike Srpske: "Mislimo da je to jedino fer i korektno. Od nas pokušavaju napraviti da smo manjina u većinskom okruženju muslimana", izjavio je Dodik, iznoseći niz optužbi na račun bošnjačkih političara.

"Ti muslimani su saradnici Irana i veliki protivnici Izraela i Jevreja. U Drugom svjetskom ratu su bili na strani Hitlera i organizovali su koncentracione logore za moj narod. Kuriozitet tog vremena je da su organizovali koncentracione logore za djecu. Djeca su odvajana od majki i slana u logor. Četrdeset i pet hiljada djece je umrlo u tim logorima", izjavio je Dodik, dodavši da se u lokalnim sredinama, gdje Bošnjaci predstavljaju većinu, oduzima srpska privatna i crkvena imovina.

U Sarajevu je Dodikov intervju, što je, naravno, i očekivano s obzirom na izrečeno, dočekan na nož. Pali su, čak, i prijedlozi da se Dodika krivično goni zbog lažne slike o Bosni i Hercegovini i širenja međunacionalne mržnje.

Je li Dodik u Washingtonu napravio nešto što nismo imali prilike vidjeti na našim prostorima? Nije. Napravio je isto ono što već dvadeset godina radi "bosanskohercegovačka" diplomacija, koja je privatizirala ministarstvo vanjskih poslova, koja je svih ovih godina, uz potporu visokog predstavnika, "molitelja" s Nikšićeva opskurnog Molitvenog doručka,  širila svoju, parcijalnu "istinu", u kojoj su sotonizirani drugi konstitutivni narodi.

Ne postoji besplatan doručak

Treba se samo prisjetiti scene s prošlog zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, na kojoj su Bosnu i Hercegovinu, odnosno "Bosnu i Hercegovinu", predstavljali Željko Komšić, Zlatko Lagumdžija i Slaven Kovačević, demagozi kojima Dodikova ekipa nije do koljena. Dodik je samo tu višegodišnju praksu pokazao u svom svojemu apsurdu.

Međutim, Dodik na duže staze od sličnih inicijativa, bez obzira što je njegova "istina" trenutno u dosluhu s američkom administracijom, od sličnih inicijativa nema nikakve dugoročne koristi, jer u Trumpovu načinu vladavine ne postoje drugi, niti princip mrkve i batine, već samo, ako ustreba, batina, odnosno carine. Dakle, ovo kratkoročno samo koristi Dodiku, što je, pretpostavljam, uredno platio, ako se prisjetimo poznate američke poslovice koja kaže kako ne postoji besplatan ručak, pa, tragom toga, ni besplatan Molitveni doručak.

Ono što u svemu ovome treba istaći, što je simptom vremena u kojem živimo, u kojem se svijet promijenio do neprepoznatljivosti, što bošnjački političari ne shvaćaju ili ne žele shvatiti, je činjenica kako su se vremena u potpunosti promijenila, da svako pozivanje na vlastitu moralnu superiornost, uz sve te komšiće, kovačeviće, nikšiće i konakoviće kao balast, izgleda smiješno.

Uz to, blijede balkanske kopije američkih originala etički su superiorne svojim uzorima. Ne zbog toga što oni zarezuju etiku, već zbog toga što je Trump u tom smislu podigao letvicu do samog neba. Možemo, umjesto zaključka, parafrazirati benediktinski moto s početka teksta, koji bi i u Dodikovu i u Trumpovu slučaju, kao najmanji zajednički nazivnik, mogao glasiti: "Moli" i muljaj, pa ako prođe, prošlo je.

© Bljesak.info