Koji je politički motiv iza terorizma u Moskvi?

Teroristički napad na „Krokus siti hol” biće vjerovatno prekretnica u odnosima između Istoka i Zapada – ili će se Amerika povući iz Ukrajine, u smislu da će Kijevu uskratiti finansijsku i vojnu pomoć, a Rusija realizovati ciljeve Specijalne vojne operacije (što je u Rusiji i dalje zvaničan naziv intervencije u Ukrajini) ili će svijet utonuti u ono što bi se moglo nazvati Treći svjetski rat.

„Treći” je bio skraćenica koja se koristila u razgovorima iza zatvorenih vrata Obaminog okruženja kada se govorilo o geopolitičkim namjerama. Da je umjesto Donalda Trampa na pretposljednjim predsjedničkim izborima pobijedila Hilari Klinton – tako bi i bilo. Svijet bi zahvatio plamen novog velikog rata.

Tramp je bio veliko iznenađenje i debakl za štab demokrata, tako da su planovi pomjereni za četiri godine. Za razliku od Trampa – koji tokom svog predsjedničkog mandata nije započeo nijedan rat (što je postao veliki uspjeh za posljednje američke predsjednike) – Bajden (odnosno oni koji upravljaju američkom spoljnom politikom) se ponašao drugačije.

Sukob u Ukrajini bi se, nakon posljednjeg terorističkog napada na tlu Ruske Federacije (jer bilo ih je nekoliko, ali s manje žrtava), zaista mogao odvijati u smjeru želja Obaminog okruženja. I tu je, opet, problem Donald Tramp, odnosno njegova sve izvjesnija izborna pobjeda.

U dječiju priču o........

© Нови Стандард