Mesec dana opozicija i civilni sektor pokušavaju da „kažu istinu svetu“ o onome što se dešavalo u Srbiji pre i na dan izbora 17. decembra 2023. godine. Kao nikada do sada, podigli su tenziju – ne samo u evropskim presotinicama i nekim institucijama nego i u delu „zapadne javnosti“ osetljive na neregularne izborne procese, ali svesne da od „polovičnih država“, kao što je Srbija, ni ne mogu da očekuju visoke demokratske standarde.

O izbornom inženjeringu vladajuće partije u Srbiji raspravljalo se u Evropskom parlamentu, raspravljalo se u parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope. Moglo je da se čita u velikim svetksim novinama, skoro svuda je bilo rasprave – osim na velikim srpskim TV stanicama i posebno na RTS-u.

Kako za vlast u Srbiji izbori „nikada nisu bili čistiji“, to su usvojili i „uređivački kolegijumi“ medija koji troše javne frekvencije pa je jedino što je moglo da se čuje pozicija vlasti i kuknjava kako opozicija sprema „novi Majdan“, te kako hoće da likvidira Vučića kada već ne može da ga pobedi na izborima.

Debata se zato jeste vodila u evropskim institucijama i opozicija i deo javnosti i dalje veruju da bi sa te strane moglo da dođe do takvog pritiska koji bi doveo do poništavanja ovih i organizovanja novih izbora sa uređenim ambijentom.

Međutim, ništa što dolazi „sa zapada“, ništa što dolazi „sa strane“ ne garantuje takav ishod, pa je realno veorvati da niko TO zaista ni ne očekuje. Razume se, taktika opozicije jeste da insistira na takvom ishodu i da se sprema za nešto drugačiji sled događaja u narednim mesecima. Vlast žuri da „formira parlament“ i da isprovocira odluku opozicije „o mandatima“ pre najavljene rezolucije Evropskog parlamenta i, važnije, pre konačnog izveštaja posmatračke misije OEBS-a oko koga se vodi velika bitka iza zatvorenih vrata ovih nedelja u kojoj srpska vlast na sve načine, a posebno preko kancelarije OSCE u Beogradu, pokušava da dobije izveštaj koji ne bi bio baš poguban po nju, dok se opozicija na svoj način trudi da u izveštaju budu navedene sve neregularnosti koje su dokumentovane i koje pokazuju da je ceo proces bio toliko kontaminiran, da je zpravo neodrživ.

Šta možemo da očekujemo?

Od dolaska „međunarodnih istražitelja“ neće biti ništa jer ne mogu da dođu bez poziva Vlade Srbije. A ovaj režim to neće učiniti, čak ni na nivou „evo, zovemo pa ćete da vidite koliko ste glupi i pokvareni kada ceo svet vidi da su izbori čisti kao suza“, jer vrlo dobro zna šta je radio da bi dobio ovakve rezultate na izborima.

Opoziciji, tako, ne preostaje ništa drugo nego da se sprema za nove izbore, da krene u kampanju, i da animira veliki broj ljudi koji će raditi na sređivanju biračkog spisaka jer će to sigurno biti jedna od najvažnijih preporuka posmatračke misije. Taj spisak treba „otvoriti“, pročistiti koliko je moguće i sprečiti da se ponovi ovakvo nameštanje koje je sada dokumentovano.

Pored toga, da bi se dobila prava podrška sa strane, priča o vrednostima i idealima nije dovoljna: potrebno je definistati jasne politike za budućnost Srbije i o njima razgovarati sa partnerima da bi se videlo da li se te politike poklapaju sa interesima onih od kojih tražimo pomoć i podršku.

I sve to treba predstaviti građanima u neposrednom razgovoru, bilo uživo, bilo na svaki drugi način. Bez promene vlasti, ili bez formiranja prelazne/tehničke vlade neće biti moguće očekivati da se medijski ambijent toliko promeni da i glas opozicije dođe do svakog birača u Srbiji. Birači koj treba da poveruju u drugačiju viziju Srbije i partneri koji treba da prepoznaju zajedničke interese, ključni su za ishod nekog sledećeg izbornog procesa. Koji je već počeo.

QOSHE - Svet i srpski izbori: Klima promenjena, rezultat ostaje - Slobodan Georgijev
menu_open
Columnists Actual . Favourites . Archive
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Svet i srpski izbori: Klima promenjena, rezultat ostaje

9 0
24.01.2024

Mesec dana opozicija i civilni sektor pokušavaju da „kažu istinu svetu“ o onome što se dešavalo u Srbiji pre i na dan izbora 17. decembra 2023. godine. Kao nikada do sada, podigli su tenziju – ne samo u evropskim presotinicama i nekim institucijama nego i u delu „zapadne javnosti“ osetljive na neregularne izborne procese, ali svesne da od „polovičnih država“, kao što je Srbija, ni ne mogu da očekuju visoke demokratske standarde.

O izbornom inženjeringu vladajuće partije u Srbiji raspravljalo se u Evropskom parlamentu, raspravljalo se u parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope. Moglo je da se čita u velikim svetksim novinama, skoro svuda je bilo rasprave – osim na velikim srpskim TV stanicama i posebno na RTS-u.

Kako za vlast u Srbiji izbori „nikada nisu bili čistiji“, to su usvojili i „uređivački kolegijumi“ medija koji troše javne frekvencije pa je jedino što je moglo da se čuje pozicija........

© Vreme


Get it on Google Play