We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Neukost birokratije i servilnost akademske zajednice

3 0 1
12.06.2018

Uvijek kada govorimo o negativnim pojavama u društvu, kao negativca markiramo onaj subjekt koji „kreira“ negativne pojave, trendove i td. Takav pristup – medijski i kritički općenito – neadekvatan je i kao takav je principijelno neučinkovit.

Naime, u stvaranju negativnih pojava uvijek postoje barem dva subjekta: subjekt koji kreira negativnu pojavu i onaj u odnosu na koga se kreira; prvi je, u većini slučajeva, zaista subjekt, a drugi je samo (trpeljivi) objekt. Relacija je jednosmjerna, a ne bi smjela biti takvom, jer bi ovaj drugi također morao biti subjekt u punom značenju te riječi: osviješten, aktivan, odlučan, pozitivno korektivan…

Tako je posvuda, pa i u politici, jer nikada za stanje u društvu ili u nekom njegovom segmentu nije odgovorna samo pozicija već, gotovo isto toliko, i opozicija koja djeluje nedovoljno korektivno.

Što se tiče akademske zajednice, ona je načelno u istoj poziciji, čak i više od toga. Umjesto da vodi društvo – kritički potpuno osviješteno i politički nepristrasno jer ona predstavlja Um, Mozak svoga društva – ta zajednica je u postratnom periodu, i kako vrijeme odmiče ona je to sve više, neshvatljivo i neprihvatljivo servilna, apatična, inertna… Često pomislim – neka mi se ne zamjeri – kako je, kao takva, dostojna prezira.

Dok se ta zajednica očigledno provincijalizira do nezamisliv razmjera, dok tone u kadrovsku sklerotičnost i samoživost, u oportunizam prema politici koja njoj nameće svoju neukost, umjesto da nju akademska zajednica prosvjećuje i vodi, ona – akademska zajednica – iznevjerava sāmō svoje biće i zato ne može ni očekivati da joj bude bolje… A sve zajedno – razbit će se oglavu cijelome društvu.

Univerzitet u Sarajevu, sa svojim ogromnim naučnim, nastavničkim i obrazovnim potencijalima, ostao je kao jedna od posljednjih uzdanica za opstanak i za razvoj našega društva.

Ova impozantna institucija koja broji više od 30 fakulteta, akademija, naučnoistraživačkih instituta, zaista predstavlja dragocjenu nadu svakom mislećem čovjeku, i predstavlja uporište tome društvu za progres. Institucije ovog značaja i moći u svakom društvu i u svakom vremenu predstavljaju osnovni izvor njegove snage budući da mu proizvodi kadrove u svim oblastima, naučnoistraživačke projekte i dr., što znači da je sa društvenim značajem univerziteta, posebno tako velikog kao što je........

© TIP