Ne postoji zakon o šumama u zemljama regiona koji ne poznaje - sanitarnu sječu. Ona podrazumijeva sječu zaraženih, insektima napadnutih, veoma oštećenih ili izvaljenih stabala. Definicije sanitarne sječe razlikuju se od zemlje do zemlje, ali su te razlike minimalne, gotovo nepostojeće. Da bi šuma mogla da se razvija, da bi mogla da raste i da diše, moraju biti uklonjena ona stabla koja joj to onemogućavaju. Svojevrsni šumski lapot.
Entitetska, opštinska, republička i razna druga šumska privredna društva i vlasnici privatnih šuma sanitarnu sječu moraju organizovati prije nego što prekomjerno razmnožavanje insekata ugrozi šume. Šumska privredna društva i vlasnici privatnih šuma koji su odgovorni za sanitarnu sječu mogu tražiti mišljenje stručnijih, pametnijih i odgovornijih ukoliko im nije jasan stepen opasnosti. Svaka sječa, osim ove, kažu zakoni, nije dozvoljena.
Čitajte kolumne Gorana Dakića:
Sanitarna sječa nije isto što i krađa i uništavanje šuma. Ona je zapravo operacija teško bolesnog pacijenta, zračenje koje treba da ubije opasne ćelije, terapija koja vraća srušeni imunitet. Ljudi od struke i nauke često kažu kako je sanitarna sječa poput češljanja kose, ali to je slaba i netačna metafora. Sanitarna sječa nije feniranje i šminkanje šume. To je, prije svega, preventivno liječenje, kućna njega, socijalna zaštita. Bez sanitarne sječe svaka bi šuma na koncu pojela samu sebe.
Šume često, vele stručnjaci, boluju od - stresa. Ogromni hrastovi tada klonu, uspravne bukve se pogrbe, na grab udari neka vrsta šumskog artritisa, jasen strune i spepeli se. Šumski stres je infektivno oboljenje koje se širi brže nego variola vera. U mjesecima velikih suša četinare napada potkornjak koji umije da proguta sve što je zimzelenog karaktera ako se na vrijeme ne liječi i ne tretira. Da bi mladi hrastovi, mlade bukve i mladi grabići mogli da rastu, da se šire i da šinjaju naviše, oni matori, bolesni i sasušeni moraju da se obore, išnitaju, iscijepaju i nalože čim se malo prosuše.
Sve što smeta mora da bude uklonjeno. Osušeno stablo koje je palo posred puta treba odvući u stranu, okresati mu grane (ako je neka uopšte i ostala) i složiti ga na gomilu istih ili sličnih koja će potom stric ili ujak odvući traktorom do onog mjesta na kojem slaže grane, ogranke i treske kojima će kasnije podlagati rakijski kotao. U lišću ili na obali može da ostane poneki drveni okrajak koji se ne vidi i na koji ama baš niko neće nabasati. Sve ostalo mora da se sredi, očisti i dovede u kakav-takav red.
Prvo, dakle, valja prepoznati oboljelo stablo. Potom treba pronaći lice koje će ustanoviti tačnu dijagnozu. Zatim naći onoga koji će izdati dozvolu za uklanjanje trulog trupca (dozvolu ne može da daje onaj koji ne razlikuje topolu od smreke, kao ni onaj koji je na platnom spisku trulog trupca). Potom i izvođača radova (podizvođač ovaj put nije neophodan). Ako sve radi kako treba, posao je gotov za pola dana. U najgorem slučaju - za dan.
Ali, ako šumom umjesto šumskog gazdinstva upravlja šuma, ako se siječe i obara samo ono drveće koje smeta bolesnim i nemoćnim stablima, ako na čistini ne ostane niti jedna jedina grana osim svenule, iskržljale i krte krošnje, ako nema sjekire, testere ili motorke koja će potkresati sve što ne valja - onda umjesto sanitarne nastupa gola sječa. U takvim uslovima profitiraju samo ona dva-tri spečena hrasta koja više ne daju žira, od kojih ne može da se sklepa čak ni baštenski stočić i čiji plamen ne može da ugrije koliko ni tri kvadrata. A naša je šuma upravo takva.
Sanitarna sječa
25
1
11.12.2023
Ne postoji zakon o šumama u zemljama regiona koji ne poznaje - sanitarnu sječu. Ona podrazumijeva sječu zaraženih, insektima napadnutih, veoma oštećenih ili izvaljenih stabala. Definicije sanitarne sječe razlikuju se od zemlje do zemlje, ali su te razlike minimalne, gotovo nepostojeće. Da bi šuma mogla da se razvija, da bi mogla da raste i da diše, moraju biti uklonjena ona stabla koja joj to onemogućavaju. Svojevrsni šumski lapot.
Entitetska, opštinska, republička i razna druga šumska privredna društva i vlasnici privatnih šuma sanitarnu sječu moraju organizovati prije nego što prekomjerno razmnožavanje insekata ugrozi šume. Šumska privredna društva i vlasnici privatnih šuma koji su odgovorni za sanitarnu sječu mogu tražiti mišljenje stručnijih, pametnijih i odgovornijih ukoliko im nije jasan stepen opasnosti. Svaka sječa, osim ove, kažu zakoni, nije........
© Oslobođenje
visit website
login
who are we?
contact us
qosheapp
Toi Staff
Gideon Levy
Belen Fernandez
Rami G Khouri
Mort Laitner
Rachel Marsden
Donald Low
Bradley Blankenship
Ali Fathollah-Nejad
Nikkei Editorial
Abbas Juma
Michael Kwet
