We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

FILOZOFIJA / Milan Kangrga, 10 godina od odlaska filozofa Kolumne | Predrag Daraboš

7 0 0
08.11.2018

Deset godina od odlaska filozofa Milana Kangrge (1923 – 2008) decenij je tek malobrojnih osvrta na ostavštinu jednog od najznačajnijih hrvatskih intelektualaca poslijeratne Jugoslavije koji je s nekoliko kapitalnih djela trajno obogatio hrvatsku filozofsku baštinu i svjetsku marksističku misao.

Užoj javnosti Milan Kangrga bio je poznat kao cijenjeni sveučilišni profesor i prevodilac, jedan od osnivača kultnog časopisa Praxis te najagilniji voditelj Korčulanske ljetne škole, sezonskog okupljališta svjetske filozofske elite, dok je široj čitalačkoj publici ostao upamćen po hrabrim javnim istupima i polemikama s centralistima i nacionalistima. I u lošoj, neautentičnoj socijalističkoj egzistenciji i u još gorem barbarstvu nacionalizma, Kangrgin glas dalekočujan je i danas podjednako opominjući. A za suvremenu, duhovno disperziranu ljevicu, i dalje je provokativan i vrijedan ponovnog slušanja.

Začetnik kongresnog turizma

Časopis Praxis (1964 – 1974) grupacija za revolucioniranje socijalizma sa svojim međunarodnim izdanjima stekao je reputaciju nastavljača kritičke marksističke filozofije. U inozemstvu ponekad je predstavljan i kao intelektualna oaza usred birokratske pustoši socijalističkih režima. Suradnici su bili iz svih dijelova federacije, ali i iz istočne i zapadne Europe, dok je uredništvo bilo u Zagrebu. Iako stalno na udaru partijskih sekretara na čelu sa svemoćnim Vladimirom Bakarićem, časopis je spretnim manevriranjem i samopožrtvovanjem članova redakcije uspio opstati više od desetljeća i biti poligonom razmjene mišljenja i iznošenja ideja, ne samo marksistički orijentiranih mislioca. Međunarodna reputacija praxisovaca dodatno je uvećana ljetnom filozofskom školom u Korčuli u čijem je organiziranju Kangrga imao značajan udjel, u uzbudljivom projektu koji bi se danas zvao kongresnim turizmom. Nakon partijske zabrane i ukinuća škole, lokalni ugostitelji žalili su se zbog gubitka dobrih gostiju. Činjenica da negdje u Korčuli još stoji kamena klupa na kojoj je sjedio Ernst Bloch može pobuditi tek rijetku nostalgiju, ali spoznaja da je Hrvatska sedamdesetih imala takve skupove prominentnih i kritičkih mislilaca i znanstvenika ipak je zadivljujuća.

Kaskanje historije

Kangrgina misaona oštrica prijetila je troglavoj aždaji koja se nadvila nad socijalizmom: politički centralizam, republički nacionalizam i liberalizam u ekonomiji. Sva tri oponenta potopili su nemilice Kangrgine posljednje nade da iz plemensko-rodovsko, polufeudalno pred-građanske historijske situacije može iznjedriti barem pristojno uređeno građansko, kad već ne istinski destaljinizarano socijalističko društvo. U tranzicijskom momentu ti isti centralisti, članovi SKH, postali su HDZ, ( Kangrga se poziva na popis od 80 000 prebjega); republički nacionalisti i emigracija zgrabili su moć, političku i podzemnu, a liberali su im postali partneri pružanjem logističke i pravne podrške za sustavnu privatizaciju i očuvanje njenih učinaka za budućnost, npr. liberalna ministrica ukida predmet povijesti iz stručnih škola kako mladi ljudi ne bi mogli uspoređivati svoja prava i radne uvjete s onima u razdoblju prvobitne akumulacije kapitala. Ratna uništavanja i jednako surova poratna pljačka narodne imovine, (........

© BUKA Magazin